U Drnišu HCR obilježio "Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina"

Hrvatski centar za razminiranje danas je u Drnišu organizirao središnje obilježavanje 'Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju' i tako nastavio praksu da se svake godine ovaj dan obilježava u drugom gradu. U Šibensko-kninskoj županiji područje Grada Drniša najzagađenije je minama. 

Minski sumnjivi prostor prostire se na području od oko 16 četvornih kilometara, od 44 četvorna kilometara koliko ih je pod minama u cijeloj županiji.

Na probleme mina na konferenciji za novinare upozorili su danas u Drnišu Mirko Ivanušić zamjenik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje, Josip Čerina voditelj zadarskog ureda HCR-a, šibensko-kninski dožupan Zoran Smolić i Josip Begonja gradonačelnik Drniša. 

Gradonačelnik Grada Drniša mr.sc. Josip Begonja ovom je prilikom kazao:

- "Obilježavanje ovog međunarodnog dana u Gradu Drnišu predstavlja s jedne strane priznanje svima za sve ono što je do danas na našim prostorima učinjenu u procesu razminiranja, ali isto tako da se još jednom našoj javnosti ukaže kako se i danas znatan teritorij na području našeg Grada nalazi pod minama koje predstavljaju opasnost kako za sigurnost, za zdravlje i opasnost za život naših žitelja, ali istovremeno da se ukaže rekao bih i na kočnicu određenim gospodarskim aktivnostima. 

Proces razminiranja na području Grada Drniša poprima ozbiljniji pristup od početka 2006. godine. Naime, tada je Grad Drniš kao jedna od prvih jedinica lokalne samouprave na području naše Županije iz svojih skromnih proračunskih sredstava kupio 50 tabli upozorenja na minsko-eksplozivna sredstva. 

U to vrijeme kao volonter u svojstvu koordinatora procesa razminiranja tj. protuminskog djelovanja na području Grada Drniša, uključuje se gosp. Joško Bukarica i sigurno je jedan od rijetkih volontera, a možda i jedini volonter, čijim radom i zalaganjem se uspjelo prije svega u suradnji s Vladinim uredom za razminiranje te Hrvatskim centrom za razminiranje, na području Grada Drniša razminirati cca 10.500.000 m2 prostora, a do kraja 2014. godine očekujemo da će se još oko 5.000.000 m2 razminirati (međutim, oko 12.000.000 m2 zemljišta ostaje još uvijek pod minama). Posebno naglašavam da su na području Grada Drniša sve kuće i okućnice razminirane, također i dio teritorija NP KRKA koji pripada području Grada Drniša, zatim razminiran je i predio uz cestu Drniš - Roški Slap kao i industrijska zona KALUN, a nedavno i dio sela Kričke. 

Od svih jedinica lokalne samouprave u našoj Županiji, na području Grada Drniša još uvijek se nalazi najveći broj minsko-eksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojitih sredstava, a shodno tome i najveće površine na kojima se nalaze po život, opasna sredstva. 

I na kraju, želim se zahvaliti predstavnicima Vladinog ureda za razminiranje kao i predstavnicima Hrvatskog centra za razminiranje, našem koordinatoru za poslove protuminskog djelovanja gosp. Bukarici na svemu onom što su do danas učinili na poslovima razminiranja na području Grada Drniša, uz poruku nemoj te nas zaboraviti za daljnje akcije, jer Grad Drniš još uvijek ima oko 12.000.000 m2 zemljišta koje je pod minama. 

Koristim priliku da skrenem pozornost našim građanima da table upozorenja koje se nalaze na sumnjivim područjima, naprosto ne diraju, a posebno djeci poručujem - ne igrajte se u blizini sumnjivih područja, jer s minama nema šale", kazao je gradonačelnik gospodin Begonja. 

Obilježavanjem Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protominskom djelovanju želi se na globalnoj razini ukazati na postojeći problem mina i potaknuti na solidarnost sa svim osobama koje su stradale od mina. 

Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje u Hrvatskoj je razasuto približno 74 tisuće mina i ostalih eksplozivnih ostataka iz rata. Minski sumnjivo područje proteže se na 680 četvornih kilometara koji se nalaze u 12 županija, odnosno u 95 gradova i općina.

Sav minski sumnjivi prostor obilježen je sa 13 tisuća oznaka minske opasnosti. Od 1998. do 2012. godine metodom razminiranja i pretraživanja zajednici je vraćena površina od 440 kilometra četvornih.

- "Od 1991. godine do danas od mina je stradalo 1975 osoba, od čega 509 sa smrtnim ishodom. Raduje što broj žrtava od mina i neeksplodiranih sredstava opada iz godine u godinu, tako 2007. godine zabilježeno je osam žrtava, lani tri a ove godine se dogodio jedan minski incident", kazao je Mirko Ivanušić zamjenik ravnatelja HCR-a.

- "U Šibensko-kninskoj županiji oko 44 km2 je minski sumnjivog područja od čega je 83 posto su makija i krš, 10 posto su šume a 7 posto poljoprivredne površine. Cijelo područje  minski sumnjivog prostora obilježeno je sa 1.110 oznaka minske opasnosti",  kazao je Josip Ćerina  voditelj područnog ureda HCR u Zadru i pozvao građane da ne otuđuju table kojih je lani nestalo 87. Plan za 2013. godinu je da se razminira oko 2,37 km2.

Šibensko-kninski dožupan Zoran Smolić kazao je da prioritet pri razminiranju u županiji koja je turistički orijentirana, bilo očistiti od mina područje uz prometnice i prostor NP Krka. 

- "Unatoč tomu što je od 1998. godine do danas uložen ogroman novac od 320 milijuna kuna što su tri godišnja županijska proračuna kao i veliki trud za razminiranje 31 km2, ipak je još više od 50% minski zagađenog područja pa najvjerojatnije ako se skupi posao razminiranja nastavi ovakvom dinamikom ni iza 2019. godine nećemo imati čist prostor", kazao je dožupan Smolić.