Lokaliteti i nalazišta

Badanj

Selo Badanj nalazi se uz sam Grad Drniš s njegove sjeveroistočne strane na jugozapadnim obroncima planine Promine. Zbog obilja vode i plodne zemlje na ovom je prostoru čovjek živio u gotovo svim kulturno - povijesnim periodima - od pretpovijesti do današnjih dana. U Badnju je potvrđeno postojanje pretpovijesnih, antičkih i srednjovjekovnih lokaliteta. Na području sela, sjeverno od crkve Sv. Ivana, iznad zaselka  Andabaka, smještena je pretpovijesna gradina. Po površini gradine razasuti su ulomci pretpovijesne keramike. Prigodom krčenja zemlje u blizini Sv. Ivana i popravka seoskog puta, 1921. godine, pronađena su dva sarkofaga. Bili su izrađeni od domaćega konglomerata (vjerojatno radionica u Promoni), a jedan je imao poklopac s četiri akroterija. Po svemu sudeći, jedan od ovih sarkofaga 70-ih godina  XX. st. izvađen je i dovezen u Drniš. Danas se nalazi ispred Gradskog muzeja Drniš. Koncem XIX. stoljeća, prigodom rušenja stare gotičke crkve Sv. Ivana, kada je arheolog - amater Frano Radić opisao nalaz jedne srednjovjekovne nadgrobne ploče u podu stare crkve. Godine 1992., u velikosrpskoj agresiji do temelja je porušena crkva Sv. Ivana. Obnova crkve počela je 1996. godine, a u mjesecu kolovozu provedena su i prva sustavna arheološka istraživanja u podu crkve. Dotadašnji arheološki nalazi koji su potjecali s ovog lokaliteta bili su isključivo slučajno pronađeni. Kada se uklanjao i sortirao kamen za obnovu crkve pronađeno je desetak ulomaka koji potječu iz antičkog, kasnoantičkog i srednjovjekovnog vremena. Svi su uzidani u fasadu crkve i na taj način prezentirani javnosti. Istraživanja provedena u podu crkve otkrila su postojanje zida temelja starije crkve, koji je dijagonalno položen od istoka prema zapadu. Isto tako pronađeno je nekoliko kamenih spolija koji potječu od gotičke crkve. Pronađeno je i nekoliko stećaka s jednostavnim reljefnim ukrasima.

Balek

Prigodom izgradnje drniške obilaznice koja se križa s cestom prema željezničkoj postaji i dalje prema Kninu, izbačen je iz zemlje 1984. godine do sada najstariji nalaz na drniškom području. Radi se o kosti, zapravo fragmentu, polukugli veličine nogometne lopte. Analiza je pokazala da je to "caput  femuri" mlađega primjerka slona, koji je na tim prostorima obitavao pred oko dva milijuna godina. Na temelju tog nalaza može se pretpostaviti kakvi su u to vrijeme bili klimatski uvjeti i kakav je  bio biljni i životinjski svijet.

Biočić

Selo Biočić je smješteno pet kilometara sjeveroistočno od Drniša. Sa ovoga prostora potječu nalazi brončanih sjekira, tzv. "keltovi", koji se datiraju u vrijeme brončanoga doba. U antici, na ovom je području bila dijelom smještena i antička Promona, o čemu svjedoče ostaci arhitekture na terenu. U kasnoj antici ovdje se nalazila longitudinalna trikonkalna bazilika s međusobno odvojenim apsidama. Ovaj tip  bazilike ima normalni pravokutni brod, a na istočnom dijelu tri apside, međusobno odvojene perimetralnim zidovima objekta. Apside se, naime, otvaraju u sjevernom istočnom i južnom zidu crkve, a  među apsidama se nalaze kutovi pravokutnog broda. Crkvu je istraživao arheolog M. Abramić, ali je nikad nije publicirao. U srednjem vijeku ovdje se nalazilo naselje s nekropolom.

Brine

Pećine smještene na zapadnom dijelu kanjona rijeke Čikole, 4 km udaljene od Drniša. U jednoj od pećina pronađeni su tragovi najstarije nazočnosti ljudi na prostoru današnje Šibensko – kninske županije. 1960. godine otkriveni su ostaci kostiju raznih životinja i kameni artefakti. Pećine imaju izgled vodoravnih rovova, a u dvjema su izvedena sondažna istraživanja koja su polučila zanimljive rezultate. Otkriveno je nekoliko različitih slojeva s mnoštvom ostataka kostiju životinja koje su živjele u gornjem pleistocenu (pećinski medvjed, pećinska hijena, alpski svizac, divlji konj, govedo, bizon i dr.). Pored životinjskih ostataka pronađeni su i ostaci artefakata paleolitskog čovjeka – strugala, rezala, svrdala.  Kremeni materijal potječe od potočnih valutica i rožnjačkih  konkrecija. Naišlo se i na ostatke nagorenih i nasilno razbijenih kostiju. Ove su pećine služile vjerojatno kao privremeno sklonište paleolitskih lovaca i nisu bile stalno naseljene zbog nomadskog načina življenja. U neposrednoj blizini (rijeka Čikola) vode je imao u izobilju. Na ostacima životinjskih kostiju provedena je analiza pomoću radioaktivnog ugljika kako bi se utvrdila starost litičkog materijala i ustvrdilo se da je čovjek ovdje nazočan oko 18 000 godina, tj. u periodu mlađeg paleolitika.

Brištani

Jedno od sedam miljevačkih sela smješteno jugozapadno od grada Drniša. Na  prostoru ovoga sela koncem XIX. stoljeća pronađeni su ostaci rimske "villae rustica", a prema jednom rimskom natpisu s toga  lokaliteta znamo da je tu živio rimski evokat (isluženi vojni veteran) Gaj Terencij Celso u I. stoljeću poslije Krista.

Cecela

Istočno od željezničke stanice Drniš, u Petrovu polju, nalazi se uzvisina Cecela, gdje je svoju arheološku djelatnost započeo fra Lujo Marun dok je bio župnik u Drnišu. 1888. i 1890. godine otkopao je temelje dviju crkava. Jedne manje, kako on kaže “čedne crkvice okrenute na istok” i “temelje poveće crkve posvećene možda sv. Ceciliji na jedan brod s predvorjem i apsidom na lik kopita”. Revizijska istraživanja provedena na ovom lokalitetu ustvrdila su postojanje starokrščanske crkve, na čijem je mjestu podignuta kasnija srednjovjekovna. Ostaci druge crkve nisu pronađeni. Odavde potječe i nekoliko ulomaka rimskih natpisa.

Drinovci

Drinovci su najveće naselje miljevačkog prostora. S područja Drinovaca potječe nekoliko nalaza. 1897. godine miljevački župnik poslao u Knin dvije velike i dobro sačuvane srebrne naušnice, pronađene u jednom vinogradu. Neposredno prije Domovinskog rata, u blizini župske crkve, uz samu cestu Drniš - Drinovci, pronađen je u jednom grobu nakit, datiran u kasno brončano ili rano željezno doba.

Fenčevina

Fenčevina je suvremena gradska četvrt. Ime je dobila po velikaškoj obitelji Fenzi koja je tu imala zemljišne posjede. Prigodom gradnje školskih radionica, 1980. godine otkopana je starohrvatska nekropola datirana od IX. do XI. stoljeća s tridesetak grobova. Pronađeno je nekoliko naušnica, te raznih  drugih predmeta.

Grubišića Glavica

Antički lokalitet, smješten stotinjak metara jugoistočno od drniškog mosta, nedaleko od utoka potoka Trzbalićevac u rijeku Čikolu. Na tom lokalitetu uočavaju se brojni ulomci antičke keramike te antičke arhitekture. Da li se tu nalazila "villa rusticae" ili sakralna građevina nije poznato, ali arheološka istraživanja mogla bi to potvrditi. S tog šireg prostora potječe i jedna spolija sa uklesanim spiralnim motivima. Nekoć je tu do 60-ih godina XIX. stoljeća bio most. Možda se tu nalazio i antički most, jer blizina rimskih cestovnih spurila nalazi se u neposrednoj blizini, na brdu Moseću (cesta Scardona –  Promona).

Kričke

Selo smješteno tri kilometra jugoistočno od grada Drniša. Arheološki ostaci na tom području nisu zabilježeni u većem broju. Spominju se samo sporadično, a potječu od pretpovijesti do srednjega vijeka. Pretpovijest je najbolje zastupljena, kako gradinskim naseljima tako pojedinačnim nalazima. Prigodom poljskih radova u travnju 1951. god. u Petrovu polju, na području sela, otkriveni su pretpovijesni (kasno brončanodobni) predmeti u jednom raskopanom kamenom tumulu u kojem se po sredini nalazio grob s brončanim prilozima (naočalaste fibule, brončani privjesci i dr.). Predmeti iz vremena antike također su nam poznati, ali bez točnog mjesta nalaza. Iz starokršćanskog perioda u zidove pravoslavne crkve uzidani su ulomci pluteja i drugog crkvenog namještaja. Spominju se i nalazi koji pripadaju srednjem vijeku, ali  bez točnog mjesta nalaza.

Lišnjak

Podprominsko selo smješteno 4 km sjeverno od Drniša. Na prostoru današnje crkve Svetoga Ilije nalazi se pretpovijesna gradina koja se može datirati u kasno brončano i željezno doba. S ovog lokaliteta potječu i neki antički nalazi, a čvrsta potvrda o postojanju starokršćanskog sakralnog objekta temelji se na ostacima kamenog namještaja. Objekt je bio smješten tik uz današnji sjeveroistočni grobljanski zid. Lokalitet egzistira i u srednjem vijeku, o čemu svjedoče kameni stećci.

Pakovo Selo

Selo smješteno 8 km jugozapadno od grada Drniša. Nad kanjonom rijeke Čikole nalazi se prepovijesna gradina Osoje. Kod današnje crkve Svetoga Frane, u jednom grobu, pronađen je keramički kasnoantički vrč. Sa šireg područja sela potječe i neolitska kamena sjekira.

Pokrovnik

Na lokalitetu Copića njive otkriveni su ostaci impresso i danilske faze neolitske kulture. Sondažna arheološka istraživanja na ovom lokalitetu provedena su 1979. i 2006. godine. Vodili su ih arheolozi iz Muzeja grada Šibenika i Gradskog muzeja Drniš. Otvoreno je više sonda, uglavnom na preoranom zemljištu. Materijal koji pripada danilskoj fazi pronađen je u slojevima različite debljine. U gornjim slojevima javljaju se artefakti uobičajeni za danilsku kulturu: ulomci keramičkih posuda, ritona, kremeno i kameno i kremeno oruđe i sl. Obojana keramika, ritoni i ulomci koštanoga oruđa u odnosu na ostali materijal slabo su zastupljeni. Naišlo se i na ostatke pougljenjenih žitarica. U dubljem sloju pronađeni su ostaci impresso keramike. Na ovom lokalitetu pojavljuje se i glačano oružje (male glačane sjekire) u  slojevima s impresso materijalom. Ovdje su po prvi put kod nas ustanovljeni su ostaci kamenih kuća, kako u danilskoj tako i u impresso fazi. Sačuvani zidovi imali su od jednog do tri reda kamena, a u kućama su otkriveni ostaci ognjišta ograđeni kamenom. Površina ovog lokaliteta je oko 20 000 metara kvadratnih.

Roški Slap

Prostor rijeke Krke, pored Skradinskog buka, zbog  svojih prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti zasigurno je njezin najvredniji dio. Nalazi se na srednjem dijelu toka rijeke, dužina mu je 650 metara, a širina 450. Sačinjava ga prostrano slapište  koje se sastoji od 22,5 metarskih slapova, velikog broja vodenih rukavaca, kaskada, sedrenih otoka, i plodnih obradivih površina. Ukupna visina slapišta je 27 metara. Rijeka Krka je na Roškom slapu premoštena kamenim mostom koji je imao 60 lukova. Prvi tragovi vode nas u pretpovijesno vrijeme, točnije u period neolitika, a potječu s lokaliteta Oziđana pećina. Radi se o ulomcima keramičkih posuda, koji svjedoče da je čovjek u tom vremenu ovdje živio. Arheološka istraživanja u toj pećini potvrdilia su postojanje bakrenodobne keramike. Nedavno je ekipa Gradskog muzeja Drniš (srpanj 2002.), na lijevoj strani Roškog slapa, gotovo na samom rubu kanjona, pronašla nekoliko ulomaka pretpovijesne keramike i ostatke jednog ovećeg ograđenog prostora za kojega se može pretpostaviti da je gradina. Koncem željeznog doba i početkom antičkoga, ovaj prostor ponovno je predmet podjela i interesa naroda koji su živjeli s lijeve i desne strane rijeke Krke. Etnička struktura i pripadnost stanovništva toga vremena na tom području nije nam sasvim jasna, ali pouzdano znamo da su desnu stranu naseljavali Liburni, a lijevu – do sredine I. stoljeća prije Krista možda Liburni ili neki drugi etnikon, a od sredine I. stoljeća prije Krista zasigurno Delmati. U ovom vremenu prokonzul Ilirika bio je Gaj Julije Cezar. Cezar poziva Delmate da Promonu vrate, što oni odbijaju učiniti. Spor se pokušao riješiti vojnom intervencijom, ali Delmati su potpuno porazili rimsku vojsku.). Nakon velikog ilirskog ustanka, 9. godine poslije Krista, nazočnost dvaju vojnih logora – Burnuma na zapadu i Tilurija na  istoku, bili su dovoljan razlog da vojska drži glavnu riječ na prostoru srednje Dalmacije. Kvalitetno zemljište dijeli se rimskim vojnim veteranima kao nagrada za službu u vojsci. Jedno takvo područje koje dobivaju na uživanje jest i Roški slap. Dokaz tomu su vojnički nadgrobni natpisi koji su tu pronađeni. Radi se isključivo o veteranima XI. legije, smještene u Burnumu. I u periodu srednjega vijeka ovaj je prostor također naseljen, a vodenice, njih desetak, bile su temeljna gospodarska grana čitavog prostora. Tu svoju važnost zadržaje su do 60-ih godina XX. stoljeća. Tijekom Domovinskog rata prostor Roškog slapa je devastiran i uništen. Njegova obnova traje i danas.

Siverić

Selo smješteno 4 km sjeveroistočno od Drniša, smješteno uz magistralnu cestu Drniš – Knin. Zapadno od sela nalaze se ostaci pretpovijesne gradine s koje, vjerojatno, potječe jedna kamena sjekira.

Širitovci

Jedno od sedam mljevačkih sela. Na tom području ustanovljeni su pretpovijesni i srednjovjekovni lokaliteti. Iz pretpovijesnog perioda potječu grobovi (skeletni i paljevinski), a u jednom od njih pronađena je  metalna plosnata narukvica, koja je kasnije uništena. Srednjovjekovni ostaci manifestiraju se nalazom grobova, koji su  najvećim dijelom uništeni.

Štikovo

Selo desetak kilometara sjeveroistočno od grada Drniša. Smješteno je u plodnoj kotlini između planine Svilaje i brda Kozjak. Na ovom području ustanovljeni su arheološki ostaci od pretpovijesti do srednjega vijeka. Dvije ubicirane gradine (naselja) i nekoliko tumula (grobnih humaka) dokazuju život u pretpovijesti, a dijelovi antičke ceste pokazuju i antički unazočnost. Zabilježeni su i srednjovjekovni nalazi, a  najznačajniji je zlatni novac bizantinskog cara Konstantinan V Kopronima iz VIII. stoljeća. Nad selom se, s južne strane brda Kozjak, nalazila utvrda, koju spominje jedno mletačko izvješće iz 1626.godine ("Sticovo loco murato ma disabitato"). U Štikovu se nalazi i crkva Svetoga Luke uokolo koje se nalazi srednjovjekovno groblje

Tepljuh

Selo šest kilometara sjeveroistočno od grada Drniša. Na prostoru između sela Tepljuha i Biočića u antičko doba nalazilo se naselje Promona. Prethodnica tom naselju bila je pretpovijesna Promona, smještena na brežuljcima planine Promine iznad sela Tepljuha.

Trbounje

Selo dva kilometra sjeverozapadno od grada Drniša. arheološka istraživanja na ovom lokalitetu započela su 1999. godine i trajala su do 2003. godine. Istraženo je oko 800 metara kvadratnih površine pod arhitekturom. Otkrivena je i definirana  sakralna arhitektura objekta koji je egzistirao samo u jednoj fazi, jer nakon što je zapaljen, više nije bio obnavljan. Centralni crkveni brod središnji je dio arhitektonskoga sklopa. Završava poligonalnom apsidom. Prezbiterij mu je stepenicom odijeljen od  ostaloga dijela broda. U podu prezbiterija otkrivena je presvođena grobnica. S lijeve i desne stane broda nalaze se diakonicon i krstionica. U prostor krstionice ulazilo se još i kroz katekumej. Diakonikon je također imao jedan predprostor i u njemu se nalaze  dvije nadsvođene grobnice. Iz tog prostora ulazilo se u centralni  brod, i u dvorište koje je bilo popločano. Pred samom brodom nalazio se narteks i prednarteks, uz koje se nalazi još i prislonjena cisterna za vodu.

Varoš

Prigradsko naselje, smješteno jedan kilometar sjeveroistočno od centra Drniša. Nalazi se u podnožju planine Promine. Zbog svog položaja bilo je naseljeno još u antičko vrijeme. Na tom su prostoru ustanovljeni ostaci antičkih objekata, osobito oko Varoške glavice. Neki slučajno pronađeni arheološki predmeti ukazuju na postojanje i srednjovjekovnoga lokaliteta (naselje ili groblje).