O Drnišu
Grad Drniš se nalazi u središnjem dijelu Šibensko-kninske županije, te sa svojim naseljima obuhvaća površinu od 355 km2. U fizičkom smislu sastoji se od nekoliko mikroregija, različitih po svojim specifičnostima, od kojih bi se mogle izdvojiti: sam grad Drniš, Miljevački plato, nekadašnji rudarski kraj od Siverića, Tepljuha, Velušića do Trbounja (smješten u podnožju petropoljski kraj) zatim petropoljski kraj te jugozapadni dio (od Žitnića, Pakova Sela do Pokrovnika i Radonića).
U okviru drniškog kraja mogu se izdvojiti 3 prostorno zemljopisne jedinice:
1. Promina - Miljevci na zapadu omeđena kanjonima Krke i Čikole, te planinom Prominom.
Slika 1. Promina
U Prominsko - Miljevačkoj mikroregiji dominira planina Promina, koja je svojim postankom, tektonskom građom i petrografskim sastavom veoma zanimljiva. Jedina je planina u Dalmaciji bogata rudama: ugljenom i boksitom koji su se iz njene utrobe dugo ekspoatirali. Iako pripada dinarskom vapnenačkom gorju, prominske stijene su posebne građe i sastava: lapor, glina, pješčenjaci i vapnenci slojevito se izmjenjuju, pa su u geološkoj literaturi poznati kao "prominske naslage". Vrlo su bogate paleontološkim biljnim i životinjskim ostacima i okaminama iz morskog doba (kad je ovaj prostor bio pod morem). Duga je desetak kilometara, otočnog morskog tipa. Najviši je vrh Čavonovka (1148m).
Prostorno - zemljopisna jedinica Promina - Miljevci uglavnom je ravničarski kraj, osim malog dijela uz planinu Prominu i u kanjonu Krke. U Prominskom kraju je 11 naselja, a na platou Miljevci koji se smjestio između Krke i Čikole 8 naselja.
2. Petrovo Polje s pripadajućim padinama susjednih planina (Promine na zapadu, Svilaje na sjeveru i istoku, te Moseća na jugu).
Slika 2. Petrovo Polje
3. Vapnenačko - krški prostor drniške zagore južno od kanjona Čikole i planinskog grebena Moseća, do granica općine Unešić.
DRNIŠ I OKOLICA
Pod Grad Drniš spadaju: Badanj, Biočić, Bogatić, Brištane, Drinovci, Drniš (centar), Kadina Glavica, Kanjane, Kaočine, Karalić, Ključ, Kričke, Lišnjak, Miočić, Nos Kalik, Pakovo Selo, Parčić, Pokrovnik, Radonić, Sedramić, Siverić, Širitovci, Štikovo, Tepljuh, Trbounje, Velušić i Žitnić.
Prema zadnjem popisu stanovnika iz 2001. godine ima 8.595 stanovnika, od čega sam grad broji 3.323, što s usporedbom s popisom iz 1991. godine, kada je zabilježeno 14.647 stanovnika, pokazuje jasnu sliku depopulacije.
KLIMA I VEGETACIJA
Iako je drniški kraj u neposrednoj blizini mora formirale su se vrlo specifične klimatske prilike koje imaju karakter izmijenjene mediteranske klime. To je zbog naglašenog kontinentalnog utjecaja u Petrovu polju i na planinskim padinama koje se spuštaju prema polju. Jači mediteranski utjecaj osjeća se na prostoru Promina-Miljevci (ima maslina) i na području drniške zagore zbog otvorenosti reljefa prema šibenskom primorju.
U cjelini gledano podneblje je uglavnom submediteransko, ljeti toplo (žege i suše), zimi blago s obilnim jesenje-zimskim padalinama. Srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca (siječnja) u Drnišu ne pada ispod 5°C (u Šibeniku 6.5°c), a srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca (srpnja) kreće se oko 25°C (u Šibeniku 24.2°C). Padaline su u Drniškom kraju relativno visoke (u odnosu na Šibenik), ali nepravilno raspoređene. Najsušniji je kolovoz sa 48 mm, a najvlažniji listopad sa 248 mm.
Slika 3. Snijeg u Drnišu
Za poljoprivredu naročit značaj imaju vjetrovi. Bura je dominantan vjetar (50% svih vjetrova), te zajedno s jugom je vjetar zimskog dijela godine. Maestral i burin su lagani povjetarci u ljetnoj polovici godine. To su u pravilu dnevni vjetrovi. Zbog burina obično nema jutarnje rose, a maestral ublažava poslijepodnevnu vrućinu i jače se osjeća u području platoa Miljevci i u Prominskom kraju koji ja zaravan gotovo140 km. Goli krški kamenjar opće je obilježje najvećeg dijela kraja (s izuzetkom Petrova polja), ali ne smije se zanemariti i utjecaj čovjeka koji je prostor šuma sveo na najmanju površinu. Ipak uz sav negativan čovjekov rad uspjele su se očuvati izolirane šumske površine koje sa prostranim kamenjarima sa šikarom i submediteranskom makijom i obrađenim poljem čine u vegetacijskom pogledu 3 osnovna elementa. Snijeg je rijetka pojava i u pravilu se ne zadržava više od dva dana.
Slika 4. Maslinik i vinograd