Najava javnozdravstvenih akcija na području Šibensko-kninske županije povodom Međunarodnog dana šećerne bolesti
Međunarodni dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog još od 1991. godine, kada je proglašen od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije.
Cilj obilježavanja je podizanje razine svijesti o šećernoj bolesti.
I 2019. godine slogan za Međunarodni dan šećerne bolesti je Šećerna bolest tiče se cijele obitelji.
U suradnji Društva dijabetičara Šibensko-kninske županije, županijske organizacije Crvenog križa Šibensko-kninske županije, Medicinske škole Šibenik, Doma zdravlja Šibenik – Službe patronaže i Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, na 10 mjesta u Županiji biti će organizirana javnozdravstvena akcija mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka.
Lokacije za održavanje akcije 14. studenoga 2019. godine u trajanju od 9 do 12 sati su:
- Rogoznica; Dom Matice Hrvatske, Obala Hrvatske mornarice br. 2, Rogoznica
- Betina; Prezentacijski i informacijski centar Betina, Trg na moru br. 1, Betina
- Vodice; Prostorije udruge umirovljenika Vodice, Ul. Brunac, Vodice
- Skradin; Trg Male Gospe 1, Skradin
- Drniš; Prostorije Gradskog društva Crvenog križa Drniš, Nikole Tesle 39, Drniš
- Tribunj; Kulturni centar Tribunj,
- Knin; Prostorije turističke zajednice Knin, Tuđmanova 24, Knin
- Zaton; Ispod ambulante Zaton, Braće Cvitan 1, Zaton
- Šibenik; Dalmare centar Šibenik
- Šibenik; City life – nulta etaža, ispred ulaza u Benetton
Šećerna bolest se naziva globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu ubrzano raste.
Više od polovice oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje.
U svijetu 415 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Među skoro 5 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga osoba mlađa je od 60 godina. U Europi od šećerne bolesti boluje 60 milijuna osoba, najveća pojavnost je u Turskoj, dok se Hrvatska nalazi u sredini ljestvice.
Za najveći broj slučajeva šećerne bolesti, bolest je posljedica potencijalno sprječivih čimbenika rizika (nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje, pijenje alkohola više od preporučenih vrijednosti, odnosno, kao "fizička" posljedica - prekomjerna tjelesna težina i debljina, povišen tlak i poremećene vrijednosti i odnosi lipida u krvi), a ishod bolesti izrazito ovisi o ispravnom liječenju, promjeni navika i sprečavanju posljedica. Općenito, rizične čimbenike za pojavu bolesti možemo podijeliti u one vezane uz pojedinca kao što su genetska predispozicija, spol i dob te okolišne, potencijalno preventabilne čimbenike.
70% svih slučajeva šećerne bolesti tipa 2 moglo bi biti spriječeno usvajanjem zdravijih životnih navika.
Prema podacima Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj u 2018. godini registrirano 303.992 punoljetnih osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu.
Bolesnici kojima je bolest dijagnosticirana najčešće ne dosižu ciljeve liječenja, što predstavlja veliki rizik za daljnji razvoj kroničnih komplikacija bolesti. Prevalencija šećerne bolesti u dobnoj skupini od 20 do 79 godina iznosi 6,97% što čini gotovo 260 tisuća odraslih osoba. (u našoj županiji oko 5000 ljudi). S obzirom na udio nedijagnosticiranih bolesnika, ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj procjenjuje se na preko 400 000.(u Šibensko-kninskoj županiji 9000 ljudi).
U Šibensko-kninskoj županiji kao uzrok smrti je u posljednjem desetljeću među prvih deset dijagnoza. 2018. godine skupina dijagnoza šećerne bolesti je na 2. mjestu među pojedinačnim uzrocima smti za oba spola, a kod žena po broju umrlih brojniji je uzrok smrti od raka dojke i raka debelog i završnog crijeva.
Od skupine dijagnoza šećerne bolesti umrlo je u 2018. godini oko 8% svih umrlih osoba u Šibensko-kninskoj županiji (56 muškaraca i 56 žena).